DA LI JE JEFTINIJE DRŽATI GRIJANJE STALNO UKLJUČENIM ILI GA PALITI PO POTREBI? Odgovor nije isti za sve sisteme grijanja

„Ne gasi grijanje, više će potrošiti dok ponovo zagrije kuću.“

Ovu rečenicu gotovo sigurno ste čuli barem jednom.

Ideja zvuči logično: ako pustimo kuću da se ohladi, grijanje će kasnije morati dugo raditi da je ponovo zagrije. Zar onda nije jeftinije održavati istu temperaturu cijeli dan?

Kod klasičnih kotlova odgovor je uglavnom – ne.

Ali kod toplotnih pumpi priča je drugačija.

Zbog toga se dva potpuno suprotna savjeta mogu pojaviti na internetu, a oba mogu biti tačna u različitim kućama.

Kod kotla stalno grijanje uglavnom znači i veći gubitak toplote

Kuća tokom zime neprestano gubi toplotu kroz zidove, prozore, krov, pod i ventilaciju.

Što je unutrašnjost toplija u odnosu na vanjski zrak, veći je potencijalni gubitak toplote.

Ako cijeli dan održavate 22 stepena, sistem cijeli dan mora nadoknađivati taj gubitak.

Ako tokom osam sati odsustva dopustite da temperatura padne, prosječna razlika između unutrašnje i vanjske temperature postaje manja.

Zbog toga se ukupno izgubi manje energije.

Kada se vratite, kotao će zaista morati raditi da ponovo zagrije kuću, ali to ne znači da automatski troši više nego što biste potrošili održavajući visoku temperaturu cijeli dan.

Mit o tome da kotao „troši više dok se zagrijava“

Ljudi ponekad zamišljaju grijanje poput automobila koji pri ubrzavanju može trošiti znatno više goriva.

Kućno grijanje ne funkcioniše baš tako.

Kotao koji ponovo zagrijava ohlađenu kuću radi duže, ali tokom perioda dok je kuća bila hladnija izgubila je manje toplote.

Zato stručne organizacije poput Energy Saving Trusta za sisteme s kotlom preporučuju da grijanje radi onda kada je potrebno, a ne da bez razloga održava istu temperaturu 24 sata dnevno.

Toplotna pumpa mijenja pravilo

Toplotne pumpe ne rade najbolje kada od njih stalno tražimo nagle promjene temperature.

Njihova prednost je dugotrajan, stabilan rad pri nižim temperaturama vode.

Ako toplotnu pumpu potpuno ugasite, kuća se značajno ohladi, a zatim termostat podignete nekoliko stepeni, sistem može morati duže raditi i u manje povoljnim uslovima.

Zbog toga se kod toplotnih pumpi često preporučuje održavanje stabilnije temperature uz manje noćno ili dnevno smanjenje.

Energy Saving Trust čak navodi da toplotne pumpe generalno najbolje rade kada su ostavljene da griju tokom dana na stabilnom nivou.

Podno grijanje također ne voli nagle promjene

Podno grijanje može zagrijavati veliku masu poda.

Ako je sistem ugrađen u debelu košuljicu, može mu trebati dosta vremena da promijeni temperaturu.

Potpuno gašenje svake noći može značiti da ujutro morate početi grijati nekoliko sati prije ustajanja.

Zbog toga kod podnog grijanja često bolje funkcionira manji temperaturni pad nego potpuno gašenje.

Posebno ako je izvor toplote toplotna pumpa.

Izolacija kuće mijenja cijelu računicu

Dobro izolovana kuća veoma sporo gubi temperaturu.

U njoj možda neće biti velike razlike između noćnog isključivanja i malog smanjenja termostata.

Loše izolovana kuća može se ohladiti veoma brzo.

Ali upravo tada održavanje visoke temperature 24 sata znači da sistem mora gotovo neprestano nadoknađivati velike gubitke.

Zato ne postoji jedna postavka koja vrijedi za svaki objekat.

Termostat ne treba okretati na maksimum da bi kuća brže ugrijala

Ako ste došli kući i unutra je 17 stepeni, postavljanje termostata na 28 neće kod većine sistema natjerati kuću da se zagrije brže nego postavljanje na 21.

Termostat određuje temperaturu do koje sistem treba nastaviti grijati.

Energy Saving Trust posebno upozorava da viša postavka termostata ne znači brže zagrijavanje.

Rezultat često bude samo to da zaboravite vratiti temperaturu i prostor pregrijete.

Šta je onda najjeftinije?

Ako imate klasični plinski, električni ili drugi kotao koji zagrijava radijatore, obično je ekonomičnije koristiti programator i grijati prostor kada vam je potreban, umjesto održavanja pune temperature cijeli dan.

Ako imate toplotnu pumpu, stabilniji režim uz manje promjene temperature uglavnom ima više smisla.

Ako imate podno grijanje velike toplotne mase, kratka gašenja mogu biti nepraktična jer sistem reaguje sporo.

Ako koristite pojedinačne električne grijalice, nema razloga zagrijavati prostorije u kojima niko ne boravi.

Zato savjet „nikada ne gasi grijanje“ nije univerzalno pravilo. Kod klasičnog kotla često će vas koštati više, dok kod toplotne pumpe stabilan rad može biti upravo ono što sistemu najviše odgovara.

Najveća ušteda obično ne dolazi iz ekstremnog gašenja ili pregrijavanja, nego iz dobrog termostata, pravilnog rasporeda, najniže ugodne temperature i smanjenja gubitaka toplote kroz kuću.