NEKI LJUDI I U STAROSTI IMAJU IZRAŽENU ŽELJU ZA UČENJEM: Novo istraživanje otkriva zanimljivu stranu radoznalosti nakon 65. godine

Postoji uvjerenje da s godinama radoznalost prirodno slabi.

Mlađi ljudi navodno žele isprobati sve, učiti, istraživati i postavljati pitanja, dok stariji više vole poznato i ne žele trošiti energiju na nove informacije.

Nova istraživanja pokazuju da je stvarnost mnogo složenija.

Neki oblici radoznalosti zaista se mogu mijenjati s godinama, ali želja da naučimo nešto što nam je zanimljivo može ostati veoma snažna i nakon 65. godine.

Štaviše, nekoliko novijih studija sugeriše da starije osobe ponekad pokazuju jednaku ili čak izraženiju radoznalost za sadržaje koji ih stvarno zanimaju.

Radoznalost nije jedna osobina

Psiholozi razlikuju više vrsta radoznalosti.

Jedna je opća sklonost osobe da bude radoznala u različitim situacijama.

Druga je trenutna radoznalost – osjećaj koji se pojavi kada vidimo nešto nepoznato i odjednom želimo saznati odgovor.

Upravo je ta razlika važna kada govorimo o starenju.

Ranija istraživanja često su pronalazila da opća, trajna radoznalost može opadati kroz život.

Ali savremenija istraživanja pokazuju da trenutna radoznalost za zanimljive informacije može ostati vrlo snažna, a u nekim analizama čak rasti nakon srednje dobi.

Stariji ljudi mogu biti radoznaliji nego što sami stereotipi sugerišu

Studija objavljena 2026. u časopisu Psychology and Aging upoređivala je mlađe i starije odrasle osobe.

Učesnici su procjenjivali vlastitu radoznalost i razmišljali o tome kako se ona mijenja s godinama.

Zanimljivo je da su stariji učesnici pokazivali više takozvane radosne eksploracije – želje da nešto novo saznaju zato što im je samo istraživanje prijatno.

Također su pokazivali veću toleranciju na stres povezan s neizvjesnošću.

Mlađi ispitanici češće su pretpostavljali da radoznalost u starosti slabi, dok su stariji češće smatrali da ona može rasti.

To pokazuje koliko su naši stereotipi o učenju u starosti ponekad udaljeni od iskustva samih starijih ljudi.

Kada nas nešto zanima, lakše ga i pamtimo

Radoznalost nije važna samo zato što život čini zanimljivijim.

Istraživanja pokazuju da informacije koje želimo saznati često bolje pamtimo.

Studija koja je uspoređivala 68 mlađih i 65 starijih odraslih osoba pokazala je da je radoznalost poboljšavala pamćenje u obje grupe.

Stariji učesnici pokazali su učinak radoznalosti na pamćenje vrlo sličan mlađima.

To ne znači da radoznalost može zaustaviti normalne promjene u pamćenju povezane s dobi.

Ali sugeriše da unutrašnja motivacija može pomoći starijim osobama da bolje usmjere pažnju na ono što im je važno.

Znanje može stvarati novu radoznalost

Još jedno istraživanje objavljeno 2026. ispitivalo je kako postojeće znanje utiče na želju da saznamo još.

Mlađi i stariji odrasli odgovarali su na pitanja općeg znanja i procjenjivali koliko žele saznati tačan odgovor.

Rezultati su pokazali da se radoznalost u obje grupe povećavala kada su ljudi već imali određeno znanje o temi.

Drugim riječima, znanje nije nužno kraj radoznalosti.

Može biti početak novih pitanja.

Starija osoba koja godinama prati historiju možda će upravo zbog velikog prethodnog znanja biti veoma motivisana da sazna detalj koji joj nedostaje.

Učenje u starosti ne mora izgledati kao škola

Kada kažemo „učenje“, mnogi zamišljaju udžbenik, ispit i učionicu.

U stvarnosti stariji ljudi mogu učiti kroz fotografiju, vrtlarstvo, jezike, tehnologiju, historiju, muziku, putovanja, kuhanje ili svakodnevno korištenje novih uređaja.

Američka psihološka asocijacija ističe da starije osobe mogu uspješno učiti nove vještine, posebno kada im je sadržaj relevantan i zanimljiv.

Istovremeno često postaju selektivnije.

Možda ne žele pamtiti sve što im se ponudi, ali se mogu snažno fokusirati na ono što smatraju važnim.

Radoznalost nema datum isteka

Neće svaka osoba nakon 70. godine poželjeti učiti novi jezik ili koristiti novu tehnologiju.

Kao ni među mladima, ljudi se razlikuju.

Ali godine same po sebi ne znače da je čovjek izgubio sposobnost ili želju za učenjem.

Nova istraživanja sugerišu da radoznalost u starijoj dobi može mijenjati oblik – manje može biti vezana za uzbuđenje i potragu za novitetima radi njih samih, a više za zadovoljstvo koje donosi smisleno istraživanje i produbljivanje znanja.

Zato osoba od 70 godina koja svakodnevno čita o temi koja je zanima možda nije izuzetak.

Ona pokazuje jednu od sposobnosti koje ljudski mozak može zadržati vrlo dugo: želju da sazna šta se nalazi iza sljedećeg pitanja.