5 STVARI KOJE MOGU POMOĆI OČUVANJU PAMĆENJA U STARIJIM GODINAMA: Jedna se odnosi na aktivnosti koje radimo s drugim ljudima

Zaboraviti nečije ime, ostaviti ključeve na neobičnom mjestu ili ući u sobu i na trenutak zaboraviti zašto ste došli može se dogoditi gotovo svakome.

S godinama se neke kognitivne sposobnosti prirodno mijenjaju, ali ozbiljan gubitak pamćenja nije nešto što treba automatski smatrati normalnim dijelom starenja.

Naučnici zato sve više istražuju šta možemo učiniti tokom života kako bismo mozgu pružili što bolje uslove za zdravo starenje.

Ne postoji navika koja garantuje da osoba nikada neće razviti probleme s pamćenjem ili demenciju.

Ali američki Nacionalni institut za starenje navodi više faktora povezanih s očuvanjem kognitivnog zdravlja.

1. Krećite se redovno

Fizička aktivnost jedna je od navika koje se najčešće pojavljuju u preporukama za zdravo starenje.

Kretanje je važno za srce i krvne sudove, a ono što je dobro za cirkulaciju često je važno i za mozak.

Ne morate trčati maraton.

Brža šetnja, plivanje, vožnja bicikla, vrtlarstvo ili druge aktivnosti mogu biti korisne ako ih radite redovno.

Posebno je važno izbjegavati potpuno sjedilački način života.

Najbolja aktivnost nije nužno najintenzivnija, nego ona koju možete održavati mjesecima i godinama.

2. Kontrolišite krvni pritisak i druge kardiovaskularne faktore

Mozak zavisi od zdrave mreže krvnih sudova.

Visok krvni pritisak, dijabetes, pušenje i drugi faktori koji oštećuju krvne sudove mogu biti povezani i s većim rizikom od kognitivnih problema.

Zato redovne kontrole krvnog pritiska, šećera i drugih važnih vrijednosti nisu samo pitanje zdravlja srca.

Ako vam je propisana terapija, ne treba je prekidati ili mijenjati na osnovu savjeta s interneta.

Dobra kontrola hroničnih bolesti dio je šire strategije očuvanja zdravlja mozga.

3. Nastavite učiti i raditi mentalno zahtjevne stvari

Mozak treba koristiti.

NIA navodi istraživanje u kojem su starije osobe koje su učile digitalnu fotografiju ili šivanje pokazale veće poboljšanje nekih mjera pamćenja od ljudi koji su učestvovali samo u manje zahtjevnim aktivnostima.

To ipak ne znači da fotografija ili šivanje sprečavaju demenciju.

Dokazi za trajnu zaštitu nisu dovoljno jaki da bi se takvo obećanje davalo.

Ali učenje novih, kompleksnijih vještina može angažovati pažnju, pamćenje i rješavanje problema.

Možete učiti jezik, svirati instrument, koristiti novi program, čitati zahtjevnije knjige ili razvijati neku drugu vještinu koja vas zaista zanima.

4. Ostanite društveno povezani

Ovo je jedna od navika koju ljudi ponekad podcijene.

Druženje nije samo ugodno.

Razgovor zahtijeva pažnju, prisjećanje informacija, praćenje teme, razumijevanje emocija i formuliranje odgovora.

NIA navodi da održavanje društvenih kontakata i uključivanje u društvene aktivnosti mogu biti povezani s boljim kognitivnim zdravljem.

To ne znači da morate imati desetine prijatelja.

Redovan razgovor s porodicom, kafa s prijateljem, odlazak u grupu, volontiranje ili zajednički hobi mogu biti dovoljno značajni.

Važniji je kvalitet odnosa od broja kontakata na telefonu.

5. Ne zanemarujte san, sluh i lijekove koje koristite

Loš san vrlo brzo pokazuje koliko je važan za pažnju i pamćenje.

Dugotrajni poremećaji sna mogu ozbiljno utjecati na svakodnevno funkcionisanje.

Jednako je važan i sluh.

Ako osoba teško prati razgovore, može se početi povlačiti iz društvenih situacija i imati manje mentalne stimulacije.

NIA zato uključuje liječenje problema sa sluhom među praktične korake za očuvanje kognitivnog zdravlja.

Vrijedi povremeno pregledati i terapiju s liječnikom ili farmaceutom.

Neki lijekovi mogu kod starijih osoba utjecati na pospanost, pažnju ili pamćenje, posebno kada se istovremeno koristi više preparata.

Nijedna mozgalica nije čarobna zaštita

Na tržištu postoji mnogo aplikacija, dodataka prehrani i programa koji obećavaju „trening mozga“.

NIA upozorava da dokazi za dugoročni učinak pojedinačnih komercijalnih proizvoda nisu dovoljno jaki.

Mnogo više smisla ima širi pristup: kretanje, kontrola zdravstvenih faktora, kvalitetan san, mentalno angažovanje i društvena povezanost.

Očuvanje pamćenja u starijoj dobi nije jedan trik. To je rezultat niza navika koje istovremeno čuvaju tijelo, krvne sudove, društveni život i mentalnu aktivnost.

Nijedna od njih ne predstavlja garanciju protiv demencije ili drugih bolesti.

Ali svaka može biti dio života u kojem mozak dobija bolje uslove da ostane aktivan što je duže moguće.

A upravo zato s brigom o pamćenju nema smisla čekati trenutak kada počnemo zaboravljati.