NJEMAČKA MIJENJA PRAVILO STARO VIŠE OD 100 GODINA: Radni dan mogao bi trajati i duže od 10 sati, evo šta se zapravo planira

Njemačka razmatra veliku promjenu pravila o radnom vremenu

Jedno od najpoznatijih pravila njemačkog tržišta rada moglo bi se značajno promijeniti. Vlada kancelara Friedricha Merza želi omogućiti da se maksimalno radno vrijeme više ne posmatra prvenstveno na dnevnom, nego na sedmičnom nivou.

To je otvorilo pitanje koje direktno zanima milione zaposlenih: znači li to da bi u Njemačkoj uskoro mogao nestati klasični osmosatni radni dan?

Za sada – ne. Promjena još nije usvojena i trenutno vrijede postojeća zakonska ograničenja. Međutim, njemačka vlada potvrdila je da želi napraviti prostor za znatno fleksibilnije raspoređivanje radnog vremena tokom sedmice.

Koliko se sada smije raditi?

Prema važećem njemačkom Zakonu o radnom vremenu, radni dan u pravilu ne smije biti duži od osam sati.

Moguće ga je produžiti na najviše deset sati, ali samo pod uslovom da se tokom šest kalendarskih mjeseci, odnosno 24 sedmice, prosječno radno vrijeme ponovo svede na osam sati po radnom danu.

Zakon također propisuje najmanje 11 uzastopnih sati odmora između završetka jednog i početka sljedećeg radnog dana.

Šta Njemačka želi promijeniti?

Demokršćani CDU/CSU i socijaldemokrati SPD u koalicionom sporazumu dogovorili su da žele omogućiti sedmično umjesto sadašnjeg dnevnog ograničenja maksimalnog radnog vremena.

Ideja nije nužno da zaposleni ukupno rade više sati sedmično, nego da se postojeći fond sati može rasporediti drugačije.

To bi, naprimjer, moglo značiti da neko određenim danima radi znatno duže, a zatim ima kraće radne dane ili više slobodnog vremena tokom ostatka sedmice.

Njemačka vlada navodi da bi takav sistem kompanijama mogao olakšati odgovor na periode povećanog obima posla, dok bi zaposlenima u pojedinim slučajevima mogao dati veću slobodu u organizaciji radne sedmice.

Spominju se čak i radni dani od 12 sati

Rasprava je dodatno dobila na pažnji nakon što je kancelar Friedrich Merz u oktobru govorio o kompanijama u kojima zaposleni, uz posebno organizirane smjene, rade po 12 sati tri dana sedmično.

Merz je tada naglasio da rad duži od osam sati sam po sebi ne mora predstavljati izrabljivanje, već da fleksibilniji modeli u pojedinim kompanijama mogu odgovarati i poslodavcima i radnicima.

Ipak, to ne znači da je Njemačka odlučila uvesti opći 12-satni radni dan.

U javnosti se spominje čak i teoretska granica od 13 sati, prvenstveno zato što evropska i njemačka pravila predviđaju najmanje 11 sati odmora unutar 24 sata. Međutim, stvarna pravila morala bi uključivati i pauze, zaštitu zdravlja zaposlenih te druga ograničenja.

Sindikati upozoravaju na posljedice

Upravo je pitanje zaštite zaposlenih jedan od glavnih razloga zbog kojih reforma izaziva velike rasprave.

Sindikati upozoravaju da bi produžavanje pojedinačnih radnih dana moglo povećati umor i otežati usklađivanje privatnog i poslovnog života, posebno zaposlenima koji imaju djecu ili druge porodične obaveze.

Njemačka vlada, s druge strane, tvrdi da reforma ne bi trebala značiti jednostavno povećanje ukupnog broja radnih sati, nego veću slobodu u načinu na koji se oni raspoređuju tokom sedmice.

Promjena još nije stupila na snagu

Najvažnije za zaposlene jeste da se trenutno ništa nije promijenilo.

Njemačko Ministarstvo rada je početkom oktobra potvrdilo da se na izmjenama Zakona o radnom vremenu i dalje radi te da unutar vladajuće koalicije još postoje pitanja o kojima nema konačnog dogovora.

Dok novi zakon ne bude usvojen, poslodavci se ne mogu pozivati na političke najave i jednostavno produžiti radni dan zaposlenima.

Pravilo od osam sati, uz zakonom propisane izuzetke do deset sati, i dalje vrijedi.

Šta bi reforma značila u praksi?

Ako bude usvojena u obliku o kojem se trenutno razgovara, najveća promjena vjerovatno neće biti to koliko sati neko ukupno radi, nego kako su ti sati raspoređeni.

Za neke zaposlene to bi moglo značiti duže smjene i više slobodnih dana. Za druge bi takav sistem mogao predstavljati dodatno opterećenje, posebno ako ne budu postojala dovoljno jasna pravila koja sprečavaju zloupotrebe.

Zbog toga će konačna verzija zakona, način evidentiranja radnog vremena i zaštita zaposlenih biti ključni dijelovi reforme.

Njemačka tako ozbiljno razmatra promjenu sistema koji je obilježio više od jednog stoljeća radnog života, ali naslov da je osmosatni radni dan već ukinut bio bi preuranjen.

Za sada je riječ o reformi koja se priprema – a ne o pravilu koje je već počelo važiti.