ČUVENI RUSKI KARDIOLOG DOŽIVIO JE 92 GODINE: Upozoravao je na JEDNOG OD VELIKIH NEPRIJATELJA SRCA, a nema veze s onim što jedete

Kada se govori o zdravlju srca, razgovor najčešće brzo dođe do hrane, masnoća, tjelesne težine, pušenja i fizičke aktivnosti.

Sve su to izuzetno važne teme.

Ali jedan od najpoznatijih sovjetskih i ruskih kardiologa, akademik Jevgenij Ivanovič Čazov, tokom dugog profesionalnog života često je govorio i o faktoru koji ne možemo staviti na tanjir – stresu i načinu na koji čovjek nosi dugotrajnu emocionalnu napetost.

Čazov je rođen 1929. godine, a preminuo je 2021. u 92. godini života. Bio je jedan od najutjecajnijih ljekara svoje generacije, dugo je vodio veliki kardiološki centar i obavljao funkciju ministra zdravstva Sovjetskog Saveza.

Njegova dugovječnost, naravno, nije dokaz da postoji tajni recept za zdravlje. Ali neke njegove poruke dobro se uklapaju u ono što danas znamo o odnosu hroničnog stresa i kardiovaskularnog zdravlja.

Stres nije samo osjećaj „u glavi“

Kada doživimo stres, tijelo zaista reaguje.

Aktivira se simpatički nervni sistem. Srce može početi kucati brže, krvni pritisak privremeno raste, a organizam oslobađa hormone poput adrenalina i kortizola.

Takva reakcija sama po sebi nije loša.

Ona nam pomaže kada trebamo brzo reagovati na opasnost ili zahtjevnu situaciju.

Problem može nastati kada stanje napetosti postane gotovo svakodnevno i kada tijelo rijetko dobija priliku da se potpuno smiri.

Današnja medicina hronični stres ne smatra jedinim uzrokom bolesti srca, ali ga prepoznaje kao faktor koji može doprinijeti ukupnom kardiovaskularnom riziku.

Stres može utjecati i na druge navike važne za srce

Veza između stresa i zdravlja nije samo direktna.

Kada je čovjek mjesecima pod velikim pritiskom, često počne lošije spavati.

Manje se kreće.

Može češće posezati za cigaretama, alkoholom ili hranom koja mu kratkoročno pruža osjećaj ugode.

Neki ljudi zanemare redovnu terapiju, mjerenje krvnog pritiska ili liječničke preglede jer im je glava stalno puna drugih problema.

Na taj način stres može utjecati na više faktora odjednom.

Zato ga nije korisno posmatrati kao izolovanu pojavu.

Čazov je govorio i o načinu na koji nosimo konflikte

U svojim javnim istupima Čazov je naglašavao važnost odnosa prema stresnim situacijama i emocionalnim opterećenjima.

Posebno je govorio o tome koliko čovjeka mogu iscrpljivati stalna ljutnja, zavist, želja za osvetom i neprestano vraćanje na ono što mu je neko učinio.

Takve stavove treba posmatrati kao njegov profesionalni i životni pogled, a ne kao medicinsku formulu.

Nije moguće jednostavno reći da će osoba koja se ne ljuti živjeti duže.

Neko može voditi vrlo smiren život i ipak razviti srčanu bolest zbog genetike, povišenog pritiska ili drugih faktora.

Medicina se bavi vjerovatnoćama i rizicima, a ne garancijama.

Stres nije važniji od krvnog pritiska, pušenja ili dijabetesa

Ovdje je posebno važno izbjeći jednu grešku čestu u viralnim tekstovima.

Činjenica da je poznati kardiolog govorio o stresu ne znači da ono što jedete nije važno.

Ne znači ni da stres automatski predstavlja „najvećeg ubicu srca“.

Među dobro utvrđenim faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti nalaze se povišen krvni pritisak, pušenje, visok nivo određenih masnoća u krvi, dijabetes, pretilost i nedovoljna fizička aktivnost.

Genetika i dob također imaju važnu ulogu.

Hronični stres može biti dodatni dio te slike i posebno je problematičan kada pogoršava ostale navike.

Šta možemo uraditi ako stres ne možemo potpuno ukloniti?

Ne možemo iz života izbaciti posao, finansijske brige, porodične probleme, bolest ili gubitke.

Ideja da ćemo jednog dana živjeti potpuno bez stresa nije naročito realna.

Mnogo je korisnije raditi na načinu oporavka.

Redovno kretanje može biti korisno i za srce i za upravljanje stresom.

Dovoljno sna pomaže organizmu da se oporavi. Razgovor s bliskim ljudima može smanjiti osjećaj da sve probleme moramo nositi sami.

Nekome pomažu šetnja, hobi, vrijeme u prirodi ili ograničavanje količine posla koju nosi kući.

Ako su stres i napetost dugotrajni i ozbiljno remete san, odnose ili svakodnevno funkcionisanje, razgovor sa stručnom osobom može biti koristan.

Ne postoji jedna tajna dugog života

Čazov je doživio 92 godine, ali njegova dob ne može se koristiti kao dokaz da je određeni savjet razlog njegove dugovječnosti.

Na dužinu života utiču genetika, okruženje, zdravstvena njega, životne navike i mnogo drugih faktora.

Ipak, njegova upozorenja podsjećaju na nešto što se ponekad zaboravlja: zdravlje srca ne zavisi samo od onoga što stavljamo na tanjir, nego i od života koji vodimo između obroka.

Najbolji pristup zato nije birati između zdrave prehrane i smanjenja stresa.

Potrebno je gledati cijelu sliku: ne pušiti, pratiti krvni pritisak i šećer, kretati se, voditi računa o prehrani, uzimati propisanu terapiju – ali i ne ponašati se kao da godine hronične napetosti i lošeg sna nemaju nikakav utjecaj na organizam.