ŽELITE SAČUVATI DOBRO PAMĆENJE I NAKON 70. GODINE? Ovih 6 navika vrijedi usvojiti mnogo ranije

Kada ljudi počnu razmišljati o zdravom starenju, najčešće se prvo sjete srca, zglobova i tjelesne težine.

Ali s godinama jedno pitanje postaje jednako važno: kako sačuvati sposobnost jasnog razmišljanja, učenja i pamćenja?

Ne postoji način da sebi garantujemo savršeno pamćenje u sedamdesetim ili osamdesetim godinama. Na kognitivno zdravlje utiču genetika, bolesti, životna iskustva i mnogi faktori koje ne možemo potpuno kontrolisati.

Ipak, stručnjaci iz američkog Nacionalnog instituta za starenje navode niz životnih navika koje mogu podržati zdravlje mozga i pomoći smanjenju rizika od kognitivnog pada.

Najvažnije je što većina njih nema smisla tek nakon 70. godine. Što ih ranije usvojimo, to bolje.

1. Krećite se redovno, ne samo povremeno

Fizička aktivnost nije korisna samo za mišiće i srce.

Redovno kretanje povezano je i s boljim zdravljem mozga.

Ne morate postati maratonac.

Brža šetnja, vožnja bicikla, plivanje, rad u vrtu ili druge aktivnosti koje vas pokreću mogu biti korisne ako ih praktikujete redovno.

Posebno je važno smanjiti sate provedene u potpunoj neaktivnosti.

Aktivnost koja vam odgovara mnogo je vrijednija od ambicioznog programa od kojeg ćete odustati nakon dvije sedmice.

2. Ne zanemarujte krvni pritisak, šećer i holesterol

Zdravlje mozga snažno je povezano sa zdravljem krvnih sudova.

Povišen krvni pritisak, dijabetes i drugi kardiovaskularni faktori mogu povećavati rizik od problema s kognitivnim funkcijama.

Zato redovne kontrole nisu važne samo zbog srca.

Ako vam je propisana terapija, nemojte je mijenjati na osnovu savjeta s interneta.

Kontrola hroničnih bolesti jedan je od praktičnih načina da dugoročno zaštitite i druge organe, uključujući mozak.

3. Spavajte dovoljno

Loša noć odmah pokazuje koliko je san važan za mozak.

Nakon premalo sna koncentracija je slabija, sporije razmišljamo i lakše zaboravljamo.

Za većinu odraslih stručne preporuke obično govore o približno sedam do devet sati sna, iako se individualne potrebe razlikuju.

Dugotrajni problemi sa spavanjem nisu nešto što treba automatski pripisati godinama.

Glasno hrkanje, prekidi disanja tokom sna ili jaka dnevna pospanost mogu biti razlog za razgovor s ljekarom.

4. Ostanite društveno povezani

Razgovor s drugim ljudima zahtijeva mnogo više mentalnog rada nego što primjećujemo.

Pratimo šta druga osoba govori, prisjećamo se ranijih razgovora, tumačimo emocije i formuliramo vlastite odgovore.

Društvena aktivnost istovremeno može smanjiti osjećaj izolacije i dati životu strukturu.

To ne znači da morate imati veliki krug prijatelja.

Nekoliko kvalitetnih odnosa, redovni razgovori s porodicom ili aktivnosti u zajednici mogu biti vrijedniji od desetina površnih kontakata.

5. Nastavite učiti nešto što vas zaista angažuje

Mozak voli izazov.

Čitanje, učenje jezika, muzika, ples, fotografija, kreativno pisanje ili učenje korištenja nove tehnologije mogu zahtijevati pažnju i stvaranje novih mentalnih veza.

Važno je razlikovati mentalnu aktivnost od ideje da jedna specifična igra „sprečava demenciju“.

Nema jednostavne mozgalice koja pruža takvu garanciju.

Ali održavanje intelektualne radoznalosti i bavljenje smislenim aktivnostima dio je šireg pristupa zdravom starenju.

6. Pazite na sluh, vid i lijekove koje koristite

Ovo se često zaboravlja.

Ako osoba slabije čuje, može se povući iz razgovora jer joj postaju naporni.

Ako slabije vidi, može manje čitati, voziti ili izlaziti.

Time se smanjuju aktivnosti koje inače angažuju mozak.

Neki lijekovi također mogu utjecati na pospanost, pažnju ili pamćenje, posebno kada osoba uzima više različitih terapija.

Zato je korisno s ljekarom ili farmaceutom povremeno pregledati terapiju i provjeriti postoje li nuspojave ili interakcije.

Ne čekajte sedamdesete da počnete brinuti o mozgu

Često želimo pronaći jedan proizvod, dodatak prehrani ili vježbu koja će zaštititi pamćenje.

Stvarnost je manje spektakularna.

Najviše smisla ima kombinacija navika koje istovremeno čuvaju krvne sudove, san, mentalnu aktivnost i društvenu povezanost.

Nijedna od ovih šest navika ne garantuje da ćete u 80. godini imati savršeno pamćenje. Ali zajedno predstavljaju razuman način da svom mozgu pružite bolje uslove za zdravo starenje.

I upravo zato ih nema smisla ostavljati za vrijeme kada primijetimo prve probleme.

Briga o pamćenju u starosti počinje mnogo prije starosti.