7 SOBNIH BILJAKA KOJE DOBRO PODNOSE ZIMU U STANU: Ne traže ni mnogo svjetlosti ni stalnu pažnju

Zima nije najlakši period za sobne biljke.

Dani su kraći, sunčeve svjetlosti ima manje, grijanje isušuje zrak, a mnogi vlasnici naprave dodatnu grešku i nastave zalijevati biljke istim ritmom kao tokom ljeta.

Rezultat su žuti listovi, truljenje korijena, smeđi vrhovi i biljke koje do proljeća jedva prežive.

Ipak, postoje sobne biljke koje mnogo bolje podnose zimske uslove u stanu. Ne trebaju potpuno taman prostor niti mogu živjeti bez vode, ali su tolerantnije na slabije svjetlo, rjeđe zalijevanje i povremeno zanemarivanje.

Ako želite biljku koja vas neće kažnjavati za svaki propušteni termin zalijevanja, ovih sedam vrsta posebno vrijedi razmotriti.

1. Aspidistra

Aspidistra je s razlogom poznata kao jedna od najotpornijih sobnih biljaka.

Dobro podnosi slabije osvijetljene uglove i ne zahtijeva stalnu pažnju. Upravo zbog toga često se preporučuje ljudima koji nemaju mnogo iskustva s biljkama.

RHS navodi da aspidistra podnosi slabije ili filtrirano svjetlo i da je tokom zime treba držati nešto sušom nego u periodu aktivnog rasta.

Najveća greška je previše vode. Zemlja ne treba biti stalno mokra, jer to može dovesti do truljenja korijena.

2. Sanseverija

Sanseverija, poznata i kao svekrvin jezik, jedna je od biljaka koje najbolje podnose zanemarivanje.

Mesnati listovi skladište vodu, pa joj zimi često treba znatno manje zalijevanja nego što vlasnici očekuju.

Može podnijeti slabije osvijetljen prostor, iako će u svjetlijoj sobi obično rasti bolje.

Najopasnija kombinacija za sanseveriju je hladna prostorija i stalno mokra zemlja.

Zimi je sigurnije pustiti supstrat da se dobro prosuši nego zalijevati po fiksnom rasporedu.

3. Zamioculcas

Zamioculcas je još jedna biljka koja je postala popularna upravo zato što ne traži mnogo.

Debeli listovi i podzemni rizomi omogućavaju joj da skladišti vodu i preživi periode kada zalijevanje nije redovno.

Dobro podnosi slabije svjetlo, ali ne i potpuno odsustvo svjetlosti.

Zimi, kada sporije raste, zalijevanje treba dodatno smanjiti.

Ako primijetite žute listove, nemojte automatski dodati još vode. Kod zamioculcasa je prekomjerno zalijevanje čest razlog problema.

4. Pothos

Pothos je odličan izbor ako želite biljku koja će i tokom zime zadržati dekorativan izgled.

Može podnijeti slabije osvijetljen prostor i oprašta povremeno zaboravljeno zalijevanje.

Šarene sorte ipak trebaju nešto više svjetlosti kako bi zadržale izražene boje na listovima.

Zimi treba izbjegavati mjesto neposredno iznad radijatora. Suh i vrlo topao zrak može dovesti do smeđih vrhova i bržeg isušivanja zemlje.

5. Dracena

Dracene se često nalaze u kancelarijama upravo zato što dobro podnose uslove koji nisu savršeni.

Većina vrsta preferira svijetlo, indirektno svjetlo, ali može tolerisati i nešto tamniju poziciju.

Zimi im obično treba manje vode nego tokom ljeta.

Prije zalijevanja provjerite gornji dio zemlje. Ako je još vlažan, nema potrebe odmah dodavati vodu.

Dracene također ne vole hladan propuh, pa ih nemojte stavljati neposredno uz vrata ili prozor koji se često otvara po hladnom vremenu.

6. Zeleni ljiljan

Zeleni ljiljan ili Chlorophytum jedna je od klasičnih kućnih biljaka i prilično dobro podnosi različite uslove.

Preferira svijetlo, indirektno svjetlo, ali može uspijevati i u nešto tamnijoj sobi.

Ako je zrak veoma suh, vrhovi listova mogu postati smeđi. To ne znači uvijek da biljci treba više vode u zemlji.

Problem može biti suh zrak od grijanja ili nakupljanje minerala iz vode.

Zimi je mnogo važnije ne držati korijen stalno mokrim.

7. Aglaonema

Aglaonema je još jedna biljka koja dobro podnosi slabije osvijetljene prostorije.

Zelene sorte obično su tolerantnije na manje svjetlosti od veoma šarenih kultivara.

Voli stabilnu sobnu temperaturu i ne voli hladan propuh.

Također ne treba pretjerivati sa zalijevanjem. Ako je prostor hladniji i svjetlosti ima manje, zemlja će se sušiti sporije nego tokom ljeta.

Zimi je najveća opasnost često previše brige

Mnoge sobne biljke tokom zime usporavaju rast.

To znači da troše manje vode i manje hranjivih materija.

Zato prihranu treba smanjiti ili potpuno pauzirati kod biljaka koje ne rastu aktivno, a zalijevanje prilagoditi stvarnoj vlažnosti zemlje.

Najotpornije biljke nisu one koje mogu živjeti bez svjetlosti i vode, nego one koje mnogo lakše podnose male greške u njezi.

Ako im zimi osigurate makar malo prirodnog svjetla, ne držite ih uz radijator i ne pretjerujete sa zalijevanjem, upravo ovih sedam biljaka može proći kroz hladne mjesece uz vrlo malo problema.