Želja za intimnim odnosom sve slabi, istraživanja otkrila problem koji doseže daleko van sobe

Dan završava, ali u vašoj glavi još traje spisak: šta sutra treba kupiti, ko ima pregled, čija odjeća nije oprana i na koju poruku morate odgovoriti. Partner želi bliskost, a vi pokušavate pronaći trenutak u kojem od vas više niko ništa ne očekuje.

Takva večer lako postane razgovor o privlačnosti. Jedno se osjeća odbijeno, drugo neshvaćeno. A prije pitanja koliko se želite ostaje mnogo toga neizgovorenog o načinu na koji dijelite svakodnevni život.

Istraživanja raspodjele kućnih obaveza i želje za partnerom daju razlog da se pogleda i taj dio odnosa. Nalazi pritom ne nude jednostavnu formulu. Važni mogu biti i osjećaj pravednosti, očekivanja i način na koji doživljavate partnerovu odgovornost.

Šta je pokazalo istraživanje među ženama koje imaju djecu?

Emily Harris, Aki Gormezano i Sari van Anders objavili su 2022. godine rad koji je obuhvatio dva istraživanja žena u vezama s muškarcima. Učesnice su imale djecu; uzorci su uključivali 677 i 396 žena.

Veći udio kućnih poslova koji su obavljale bio je povezan sa slabijom željom za partnerom. Analize su ukazivale i na važnost doživljene nepravednosti te viđenja partnera kao osobe koja zavisi od njihove brige.

Rad je istraživao povezanosti. Ne dokazuje da će određena podjela poslova izazvati jednak odgovor kod svih žena, niti da se promjena želje može objasniti samo kućnim obavezama.

Zašto noviji nalazi traže dodatnu pažnju?

Alexandra Liepmann, Emily Cross i Amy Muise u radu iz 2026. godine analizirale su dvije unaprijed registrovane studije s ukupno 943 učesnika. Nisu pronašle jednostavnu opću povezanost prema kojoj više kućnog rada uvijek prati slabija želja.

Rezultati su zavisili i od stavova o rodnim ulogama. Povezanost neravnopravnije podjele i slabije želje bila je izraženija među ženama koje su zastupale ravnopravnija očekivanja, uz razlike u snazi nalaza između studija.

To pokazuje zašto u razgovoru nije dovoljno prebrojati zadatke. Potrebno je čuti kako svako doživljava dogovor i odgovara li on potrebama oba partnera.

Ko obavlja zadatak, a ko mora misliti na njega?

Zamislite da jedan partner ode u kupovinu, ali drugi mora primijetiti šta nedostaje, sastaviti spisak i provjeriti je li sve kupljeno. Fizički zadatak je podijeljen, dok dio organizacije ostaje na istoj osobi.

Slično može izgledati dogovaranje pregleda, planiranje porodičnih obaveza ili briga o školskim potrebama. Onaj ko izvrši posljednji korak možda ne vidi sve odluke koje su mu prethodile.

Ovaj primjer služi kao povod da popišete i ono što u vašem domaćinstvu nije odmah vidljivo. Razgovor tada može obuhvatiti cijeli posao, umjesto samo njegovog završetka.

Kako razgovarati o podjeli koja vam ne odgovara?

Počnite jednom obavezom koja vas posebno opterećuje. Opišite šta ona uključuje i recite koji dio želite drugačije podijeliti. Opća tvrdnja da sve radite sami lako vodi raspravi o izuzecima.

Konkretni dogovor mogao bi biti da partner preuzme brigu o kupovini od planiranja do nabavke, uz zajednički budžet i jasne potrebe ukućana. Tako oboje znate šta preuzimanje znači.

Uzmite u obzir radno vrijeme, zdravlje, brigu o djeci i druge okolnosti. Pravedan dogovor ne mora svakog dana izgledati potpuno jednako. Treba biti dovoljno jasan da se teret ne vraća automatski jednoj osobi.

Bliskost ne treba postati nagrada za obavljen posao

Preuzimanje odgovornosti u domu ima vrijednost samo po sebi. Ono ne stvara pravo na intimni odnos, kao što iscrpljena osoba ne mora dokazivati ljubav pristajanjem na nešto što tada ne želi.

O želji možete govoriti iskreno: nekome nedostaje dodir, neko osjeća pritisak, a neko ne zna zašto mu se iskustvo promijenilo. Ti odgovori zaslužuju da budu saslušani bez pregovora o dugu.

Dogovor o poslovima i razgovor o intimnosti mogu biti povezane teme, ali ne trebaju postati razmjena usluga. Oboje imate pravo izgovoriti potrebe i oboje imate granice.

Šta ako i nakon promjene ostane isti problem?

Slabija želja može imati više razloga. NHS navodi stres, probleme u odnosu, depresiju, hormonske promjene, pojedine lijekove i zdravstvena stanja među mogućim uzrocima.

Zato nema smisla zaključiti da partner namjerno odbija bliskost ako novi raspored nije promijenio osjećaje. Korisno je nastaviti razgovor i, kada promjena traje ili izaziva zabrinutost, obratiti se ljekaru.

Ako sumnjate na utjecaj terapije, razgovarajte sa stručnjakom koji je propisuje. Lijekove nemojte samostalno prekidati. Raspodjela obaveza može zaslužiti promjenu i kada nije jedino objašnjenje problema.

Ako slušate partnera koji opisuje preopterećenost, zamolite ga za konkretan pregled onoga što nosi. Zatim napravite i svoj pregled. Cilj je vidjeti poslove koji su vam promakli, uključujući plaćeni rad i brigu izvan doma, te dogovoriti šta je održivo. Izbjegnite raspravu u kojoj se svaki primjer odmah pobija drugim primjerom. Prvo pokušajte razumjeti cjelinu. Tek tada možete procijeniti treba li promijeniti raspodjelu, smanjiti očekivanja ili potražiti dodatnu pomoć koju možete priuštiti.

Provjerite dogovor nakon jedne stvarne sedmice

Nakon što nešto drugačije podijelite, odvojite vrijeme da pregledate kako je funkcionisalo. Je li obaveza zaista preuzeta? Je li neko morao stalno podsjećati? Postoji li dio koji niste unaprijed predvidjeli?

Razgovarajte i o tome kako se osjećate, bez zahtjeva da promjenu odmah pratite većom željom. Možda će prvi koristan rezultat biti manje žurbe, jasnija odgovornost ili mogućnost da neko odmori.

Kada želite razumjeti šta se događa s bliskošću, vrijedi pogledati cijelu svakodnevicu. Istraživanja daju pitanja koja možete postaviti; odgovor o vlastitom odnosu ipak trebate zajedno tražiti.