Zanimljivosti

ZAŠTO NAM SE PONEKAD SMIJE U NAJOZBILJNIJIM SITUACIJAMA? Psihologija objašnjava neobičnu reakciju koju mnogi pokušavaju sakriti

Svi šute, situacija je potpuno ozbiljna i znate da bi smijanje bilo vjerovatno najgora moguća reakcija. Upravo tada primijetite da vam se uglovi usana pomjeraju.

Pokušavate misliti na nešto drugo. Stisnete usne. Spustite pogled. A što više sebi govorite da se ne smijete, potreba za smijehom kao da postaje još jača.

Takva situacija može biti izuzetno neugodna jer ljudi oko nas smijeh obično tumače kao znak da nam je nešto zabavno.

Međutim, smijanje nije uvijek jednostavan izraz sreće ili humora. Ono je mnogo složenije društveno i emocionalno ponašanje, a ponekad se može pojaviti upravo u trenucima napetosti, nelagode ili emocionalnog preopterećenja.

Smijemo se mnogo češće zbog ljudi nego zbog šala

Kada pomislimo na smijeh, prvo pomislimo na nešto smiješno.

Ali istraživanja ljudskog ponašanja pokazuju da je smijeh prije svega snažno društveno ponašanje.

Smijemo se tokom razgovora, kako bismo pokazali bliskost, ublažili napetost, signalizirali slaganje ili drugoj osobi pokazali da ne predstavljamo prijetnju.

Zbog toga nije neobično da se smijeh pojavi i kada situacija sama po sebi nije smiješna.

Pomislite samo na nervozan osmijeh tokom upoznavanja s važnom osobom ili smiješak kada nas neko uhvati u neprijatnoj grešci.

Nije nam nužno zabavno. Osmijeh ili smijeh postaju dio načina na koji pokušavamo upravljati socijalnom situacijom.

Nervozni smijeh može se pojaviti kada smo pod pritiskom

Ozbiljne situacije često dolaze s visokim emocionalnim uzbuđenjem.

Možemo osjećati strah, neugodu, napetost ili nesigurnost i istovremeno ne znati kako bismo trebali reagovati.

Smijeh tada kod nekih ljudi može biti jedan od načina na koji se ta napetost izrazi ili privremeno ublaži.

Zato se neko može nasmijati tokom konflikta, kada dobije neočekivano lošu vijest ili dok mu nadređeni ozbiljno prigovara.

To ne mora značiti da situaciju ne shvata ozbiljno.

Naprotiv, moguće je da je upravo njena ozbiljnost dio razloga zbog kojeg se neobična reakcija pojavila.

Najgore je kada sebi kažemo: „Samo se nemoj nasmijati“

Postoji još jedan problem koji će prepoznati gotovo svako ko se nekada pokušavao ne nasmijati.

Čim svu pažnju usmjerimo na kontrolu smijeha, postajemo još svjesniji mogućnosti da ćemo se nasmijati.

Počinjemo pratiti vlastito lice, disanje i osobu pored sebe.

Ako primijetimo da se i neko drugi jedva suzdržava, situacija postaje još teža.

Smijeh je izrazito društveno „zarazan“. Čuti ili vidjeti drugu osobu kako se smije može povećati vjerovatnoću da ćemo reagovati slično.

Zato scena u kojoj dvije osobe znaju da se apsolutno ne smiju smijati ponekad postaje upravo ona u kojoj se najteže kontrolisati.

Ponekad se smijemo zbog nesklada

Humor često nastaje kada se dogodi nešto neočekivano ili nespojivo s našim očekivanjima.

Sličan element može postojati i u ozbiljnim situacijama.

Možda neko izgovori potpuno pogrešnu riječ tokom vrlo formalnog govora. Možda nastane čudna tišina. Ili naš mozak primijeti apsurdan detalj koji u normalnim okolnostima ne bi bio posebno smiješan.

Što je situacija ozbiljnija, kontrast može djelovati snažnije.

Problem je što osoba pored nas ne zna šta se događa u našoj glavi.

Ona vidi samo smijeh.

To može biti pokušaj regulacije emocija

Ljudi tokom emocionalno zahtjevnih trenutaka koriste različite načine kako bi održali kontrolu.

Neko duboko diše. Neko zanijemi. Neko počne mnogo govoriti. Neko se smiješi ili nasmije.

Smijeh može pomoći u spuštanju socijalne napetosti i stvaranju kratkog emocionalnog odmaka.

Zato nije neobično čuti smijeh čak ni tokom razgovora o teškim događajima, posebno među ljudima koji zajedno prolaze kroz stresnu situaciju.

To ne znači da su ravnodušni prema onome što se događa.

Ponekad ljudi humor koriste upravo zato što je stvarnost veoma teška.

Ali društvena pravila i dalje postoje

Činjenica da smijeh može biti nenamjeran ne znači da ga drugi neće protumačiti kao nepristojnost.

Postoje situacije u kojima se od nas očekuje da kontrolišemo emocionalne izraze: sahrane, ozbiljni razgovori, poslovni sastanci ili trenutak kada nam druga osoba govori nešto bolno.

Zbog toga ljudi pokušavaju potisnuti smijeh kada shvate da nije prikladan.

Ako se smijeh ipak pojavi, kratko objašnjenje da je riječ o nervoznoj reakciji ponekad može spriječiti pogrešno tumačenje.

Smijanje u pogrešnom trenutku ne znači da vam je situacija smiješna

Najvažnije je ne donositi zaključak o nečijim osjećajima samo na osnovu jedne ovakve reakcije.

Osoba se može smijati i istovremeno osjećati nelagodu, strah ili intenzivnu nervozu.

Naravno, ako se nekontrolisani smijeh javlja često, bez jasnog razloga, u potpuno neprikladnim situacijama ili zajedno s drugim neurološkim simptomima, to je drugačije pitanje i može zahtijevati razgovor s ljekarom.

Ali povremeni nervozni smijeh koji se pojavi baš kada bismo najradije ostali ozbiljni poznata je ljudska reakcija.

I zato sljedeći put kada vam se u najgorem mogućem trenutku počne smijati, možda najčudniji dio situacije neće biti sam smijeh.

Nego činjenica da što ga više pokušavate zaustaviti – to postaje teže.