Nikola Tesla je prije tačno 100 godina opisao uređaj koji danas svi imamo: Njegove riječi iz 1926. zvuče nevjerovatno

Zamislite da je 1926. godina.

Nema interneta. Nema pametnih telefona. Televizija je tek u eksperimentalnoj fazi. Većina međunarodnih telefonskih razgovora daleko je od nečega što običan čovjek može svakodnevno koristiti.

A onda vam neko kaže da će ljudi jednog dana nositi mali uređaj u džepu preko kojeg će moći razgovarati s osobom udaljenom hiljadama kilometara, vidjeti je kao da stoji pred njima i uživo pratiti veliki sportski događaj, inauguraciju predsjednika, zemljotres ili rat na drugom kraju svijeta.

Danas bismo vjerovatno pomislili na smartphone.

Ali te ideje Nikola Tesla iznio je prije tačno 100 godina.

Intervju iz januara 1926. danas se čita potpuno drugačije

Američki magazin Collier’s objavio je 30. januara 1926. intervju novinara Johna B. Kennedyja s Nikolom Teslom.

Tesla je tada govorio o budućnosti bežične komunikacije i tvrdio da će tehnologija praktično ukloniti problem udaljenosti.

Prema njegovoj zamisli, ljudi će jednog dana moći trenutno komunicirati bez obzira na to gdje se nalaze.

Ali nije stao na glasu.

Govorio je o tome da ćemo putem „televizije i telefonije“ moći vidjeti i čuti jedni druge gotovo kao da razgovaramo licem u lice, iako se između nas nalaze hiljade kilometara.

A onda je dodao detalj zbog kojeg se taj intervju danas često ponovo čita.

Uređaj, rekao je Tesla, bit će dovoljno jednostavan da ga čovjek može nositi u džepu prsluka.

Nije opisao samo videopoziv

Još zanimljiviji dio dolazi nekoliko rečenica kasnije.

Tesla govori o mogućnosti da ljudi preko tog sistema gledaju i slušaju velike događaje kao da su fizički prisutni.

Kao primjere naveo je inauguraciju američkog predsjednika, utakmicu World Seriesa, posljedice zemljotresa i događaje s ratišta.

Sto godina kasnije gotovo sve navedeno možemo uraditi uređajem koji vadimo iz džepa.

Otvorimo livestream i gledamo inauguraciju. Sportski rezultat pratimo u realnom vremenu. Nekoliko minuta nakon zemljotresa na društvenim mrežama pojavljuju se snimci s pogođenog područja. Videopoziv s drugim kontinentom danas je obična svakodnevna stvar.

Je li Tesla zaista „predvidio smartphone“?

Tu treba biti precizan.

Tesla nije opisao iPhone ili Android telefon u današnjem tehničkom smislu. Nije govorio o aplikacijama, touchscreen ekranu, procesorima, digitalnim kamerama, društvenim mrežama ili mobilnom internetu.

Mnogo tehnologija potrebnih za današnji smartphone tada još nije postojalo.

Ono što je zaista opisao jeste nešto šire, ali nevjerovatno zanimljivo: lični prenosivi uređaj koji koristi bežičnu komunikaciju kako bi ljudi na velikoj udaljenosti mogli međusobno razgovarati, vidjeti se i pratiti udaljene događaje.

Zbog toga je mnogo poštenije reći da je Tesla veoma dobro predvidio pravac u kojem će se razvijati komunikacijska tehnologija nego tvrditi da je doslovno izmislio smartphone nekoliko decenija prije njegovog nastanka.

Najvažnija stvar za Teslu bila je nestajanje udaljenosti

Iza fascinantnog detalja o uređaju u džepu krije se mnogo veća ideja.

Tesla je smatrao da će bežična komunikacija povezati planetu tako snažno da će Zemlja funkcionisati gotovo poput ogromnog mozga.

Informacije više neće morati putovati danima ili sedmicama.

Događaj na jednom kontinentu moći će gotovo odmah postati poznat ljudima na drugom.

Danas nam to djeluje potpuno normalno jer smo odrasli u svijetu interneta.

Ali 1926. godine riječ je bila o radikalnoj ideji.

Danas je povezano više od šest milijardi ljudi

Razmjer promjene možda najbolje pokazuju današnji podaci.

Prema podacima Međunarodne telekomunikacijske unije za 2026. godinu, internet koristi oko 6,3 milijarde ljudi, odnosno približno 76 posto svjetske populacije.

Mobilni telefon posjeduje oko 84 posto ljudi starijih od deset godina.

Mobilne mreže postale su najčešća kapija prema digitalnom svijetu, a količina podataka koju razmjenjujemo raste iz godine u godinu.

Telefon u džepu više nije samo uređaj za razgovor. On je kamera, televizija, banka, navigacija, radni alat, trgovina, biblioteka i komunikacijski centar.

Ali Tesla je vjerovao da će povezivanje imati i društvene posljedice

Njegova vizija nije bila samo tehnička.

Smatrao je da bi smanjenje komunikacijske udaljenosti između ljudi i država moglo dovesti do većeg međusobnog razumijevanja.

Tu se budućnost pokazala složenijom.

Internet zaista omogućava da upoznamo kulture i ljude koje ranije nikada ne bismo mogli upoznati. Istovremeno je donio probleme poput dezinformacija, online prevara, cyber kriminala, gubitka privatnosti i brzog širenja propagande.

Tehnologija je eliminisala veliki dio fizičke udaljenosti, ali nije automatski eliminisala sukobe među ljudima.

Njegova ideja danas postaje još zanimljivija zbog umjetne inteligencije

Sto godina nakon tog intervjua ponovo se nalazimo u periodu ubrzane tehnološke promjene.

Pametni telefoni već imaju alate umjetne inteligencije koji prevode razgovore, generišu tekst, obrađuju fotografije, prepoznaju govor i pomažu ljudima da pronađu informacije.

Razvijaju se proširena stvarnost, pametne naočale, satelitski internet i uređaji koji pokušavaju dodatno smanjiti granicu između fizičkog i digitalnog svijeta.

Ne znamo kako će izgledati uređaj koji ćemo koristiti 2126. godine.

Ljudi 1926. nisu znali kako će izgledati iPhone.

Ali Tesla je razumio jedan osnovni pravac tehnološkog razvoja: uređaji će biti sve manji, bežična komunikacija sve važnija, a informacije će preko ogromnih udaljenosti putovati gotovo trenutno.

Jedna rečenica iz 1926. danas možda najbolje pokazuje koliko se svijet promijenio

Tesli je prije jednog stoljeća bilo potrebno objašnjavati ideju da će čovjek jednog dana iz džepa izvaditi mali uređaj i preko njega vidjeti događaj koji se upravo odvija hiljadama kilometara dalje.

Danas bi nam bilo čudnije da to ne možemo uraditi.

I upravo je tu najzanimljiviji dio ove priče.

Nije fascinantno samo to koliko je Tesla bio blizu pojedinim elementima današnje tehnologije.

Fascinantno je koliko brzo nešto što je jednoj generaciji zvučalo kao gotovo nevjerovatna budućnost sljedećim generacijama može postati toliko obično da o tome više ni ne razmišljaju.