Postoji li osoba koja vas nervira čim progovori? Carl Jung je pronašao glavni razlog tog problema i kako ga se riješiti

Postoje ljudi čije ponašanje nam jednostavno ne odgovara. Ali postoje i oni kod kojih je reakcija mnogo snažnija, dovoljno je da nešto kažu, naprave određenu gestu ili ponove poznatu naviku i osjećamo kako nam raspoloženje odmah pada.

Zanimljivo je da ista osobina kod neke druge osobe možda uopće ne izaziva takvu reakciju. Upravo je to pitanje zanimalo švicarskog psihijatra Carla Gustava Junga, čiji su koncepti „sjene“ i projekcije postali među najpoznatijim idejama analitičke psihologije.

Jung nije tvrdio da je svaki čovjek koji nas nervira zapravo naša kopija. Njegova ideja bila je suptilnija: ponekad intenzitet naše reakcije prema drugima otkriva nešto što još nismo sasvim razumjeli kod sebe.

Zašto ista osobina kod dvije osobe ne izaziva istu reakciju?

Zamislite da dvije osobe stalno govore o svojim uspjesima. Jedna vam je možda samo pomalo naporna, dok vas druga iz nekog razloga nevjerovatno iritira. Pitanje koje bi Jung postavio nije samo „šta nije u redu s tom osobom“, nego i „zašto mene baš ovo toliko pogađa?“

Odgovor ponekad može biti vrlo jednostavan. Možda vam se čovjek zaista ne sviđa jer se ponaša nepristojno. Ali ako se ista reakcija stalno ponavlja prema istom tipu ljudi, Jungova psihologija sugeriše da bi vrijedilo pogledati malo dublje.

Šta je Jungova „sjena“?

Jung je terminom sjena opisivao dijelove ličnosti koje ne uklapamo lako u sliku koju imamo o sebi. To mogu biti osobine koje smatramo neprihvatljivim, neugodne želje i emocije, ali i pozitivne karakteristike koje smo tokom života naučili potiskivati.

Primjerice, neko može cijeli život vjerovati da mora biti tih, skroman i da se nikada ne smije isticati. Kada upozna osobu koja otvoreno govori o vlastitim uspjesima i očigledno uživa u pažnji, reakcija može biti izuzetno snažna.

Možda je druga osoba zaista hvalisava. Ali moguće je i da njeno ponašanje dodiruje nešto što je prva osoba sebi godinama zabranjivala – želju da bude primijećena, da otvoreno prizna vlastiti uspjeh ili jednostavno zauzme više prostora.

Ponekad nas najviše nervira ono što sebi ne dopuštamo

To ne mora uvijek biti neka „loša“ osobina. Zamislite osobu koja je čitav život dostupna svima, uvijek pomaže i teško odbija bilo čiji zahtjev. Onda upozna nekoga ko bez grižnje savjesti kaže: „Ne mogu danas.“

Prva reakcija može biti: „Kako neko može biti toliko sebičan?“ I možda druga osoba zaista jeste sebična. Ali ponekad iza ljutnje postoji i neizgovorena misao: „Volio bih da i ja ponekad mogu reći ne bez osjećaja krivice.“

U tom smislu ono što nas privlači ili odbija kod drugih može postati trag prema dijelu vlastite ličnosti koji nismo dovoljno razvili.

Jung je ovo povezivao s projekcijom

Projekcija se u Jungovoj psihologiji odnosi na proces u kojem nesvjesni sadržaj vlastite psihe doživljavamo prvenstveno kao osobinu nekog drugog. Nama tada izgleda da je problem u potpunosti izvan nas, jer ne prepoznajemo vlastiti udio u emocionalnoj reakciji.

To ne znači da osobina kod druge osobe ne postoji. Može postojati sasvim stvarno. Pitanje je samo zašto upravo ona kod nas izaziva toliko jaku reakciju u poređenju s drugim ljudima.

Jung je smatrao da upravo takve emocionalno nabijene reakcije ponekad mogu pomoći čovjeku da bolje upozna vlastite nesvjesne obrasce.

Ali ovo ne znači da je svaka iritacija „vaš problem“

Popularna psihologija često Jungove ideje pretvori u vrlo problematičnu rečenicu: „Ako te nešto nervira kod druge osobe, to znači da si i ti takav.“ To nije ozbiljno tumačenje njegove teorije.

Ako vas neko laže, ne znači da ste potajno lažov. Ako vas osoba vrijeđa, ljutnja nije dokaz da imate „problem sa sobom“. Ako neko stalno prelazi vaše granice, sasvim je moguće da je problem upravo njegovo ponašanje.

Jungova ideja postaje zanimljiva kada primijetimo nesrazmjer: situacija je relativno mala, ali naša reakcija ogromna, ili se kroz godine stalno pojavljuje isti tip osobe koji u nama izaziva isti bijes.

Nekada čovjek samo pritisne dugme koje je već bilo tu

Naše reakcije ne nastaju uvijek samo iz onoga što se dogodilo tog dana. Neko ko nas prekida dok govorimo može podsjetiti na godine tokom kojih smo imali osjećaj da nas niko ne sluša. Osoba koja se ponaša superiorno može pogoditi staru nesigurnost koju smo mislili da smo davno prevazišli.

Tada druga osoba možda nije stvorila problem. Samo je pritisnula dugme koje je već postojalo.

Zbog toga dvoje ljudi može čuti potpuno istu primjedbu, a reagovati sasvim različito. Jedan će je zaboraviti za dvije minute, dok će drugi o njoj razmišljati cijelo veče.

Kako prepoznati da vrijedi malo dublje pogledati?

Nije potrebno analizirati svaku osobu koja vas iznervira u saobraćaju ili svaku neprijatnu situaciju na poslu. Mnogo korisniji znak je ponavljanje.

Ako vas uvijek nervira isti tip ljudi, ako vas jedna vrsta kritike posebno pogađa ili ako nakon nekog susreta satima u glavi vodite raspravu s osobom koja više nije prisutna, tada možda vrijedi postaviti sebi nekoliko pitanja.

Šta me tačno kod ove osobe toliko nervira? Zašto mi je upravo ta osobina toliko važna? Postoji li nešto slično u meni što teško prihvatam? Ili ta osoba sebi dopušta nešto što ja sebi cijeli život zabranjujem?

Odgovor ne mora uvijek biti dubok. Možda ćete jednostavno zaključiti da vam neko ne odgovara. Ali ponekad ćete otkriti nešto mnogo zanimljivije.

Poenta nije opravdati druge ljude

Jungova ideja nije razlog da prestanemo postavljati granice niti da svako loše ponašanje objašnjavamo vlastitom psihom. Možete prepoznati vlastitu emocionalnu reakciju i istovremeno zaključiti da više ne želite određenu osobu u svom životu.

Razlika je u tome što tada ne proučavate drugu osobu samo da biste dokazali koliko je ona problematična. Koristite vlastitu reakciju kao informaciju o sebi.

Možda je upravo zbog toga ova Jungova ideja toliko dugo ostala zanimljiva. Ljudi koji nas najviše nerviraju nisu nužno naši najbolji učitelji, kako se često tvrdi na internetu. Ali ponekad sasvim slučajno pokažu mjesto u nama koje smo godinama uspješno izbjegavali pogledati.