MENOPAUZA MOŽE PROMIJENITI I VAŠE RASPOLOŽENJE: Zašto neke žene osjećaju nervozu, tugu ili nemir bez jasnog razloga

Jednog dana sve djeluje u redu, a već sljedećeg sitnica koja vas inače ne bi uznemirila izazove nervozu, suze ili osjećaj da jednostavno više nemate strpljenja.

Neke žene tokom perimenopauze i menopauze opisuju upravo takve promjene.

Postanu razdražljivije, zabrinutije ili osjetljivije nego ranije. Ponekad ni same ne mogu objasniti zašto.

Takve promjene nisu zamišljene, ali ih isto tako ne treba automatski pripisati samo hormonima. Raspoloženje tokom ovog životnog perioda može biti rezultat kombinacije hormonalnih promjena, problema sa spavanjem, fizičkih simptoma i životnog stresa.

Hormoni mogu utjecati i na dijelove mozga povezane s raspoloženjem

Tokom perimenopauze nivoi estrogena i drugih hormona ne padaju ravnomjerno.

Mogu značajno oscilirati.

The Menopause Society navodi da se receptori za estrogen nalaze širom mozga, uključujući područja koja učestvuju u regulaciji raspoloženja.

Zbog toga se smatra da velike hormonalne promjene tokom perimenopauze kod nekih žena mogu imati ulogu u emocionalnim simptomima.

Precizan mehanizam još nije potpuno razjašnjen.

To je važna nijansa: znamo da postoji povezanost, ali ne možemo svaku promjenu raspoloženja objasniti jednom hormonskom vrijednošću.

Razdražljivost može izgledati kao produženi PMS

ACOG navodi da približno četiri od deset žena tokom perimenopauze prijavljuju simptome raspoloženja slične predmenstrualnom sindromu.

To može uključivati razdražljivost, plačljivost, smanjenu energiju, promjenjivo raspoloženje i poteškoće s koncentracijom.

Za razliku od klasičnog PMS-a, simptomi se ne moraju pojavljivati u predvidivom dijelu ciklusa.

Mogu doći neočekivano i ponavljati se tokom dužeg perioda.

Upravo zato žena ponekad ima osjećaj da „nema razloga“ za ono što osjeća.

Loš san može pojačati gotovo svaku emociju

Valunzi i noćno znojenje mogu prekidati san nekoliko puta tokom noći.

Ako se to ponavlja sedmicama ili mjesecima, posljedice se mogu primijetiti tokom dana.

NHS navodi da problemi sa spavanjem tokom menopauze mogu doprinijeti razdražljivosti, stresu i anksioznosti.

Nedovoljno odmora otežava regulaciju emocija i smanjuje toleranciju na svakodnevni stres.

Zato žena koja se osjeća „neobično nervozno“ možda istovremeno mjesecima ne spava kvalitetno.

Ponekad rješavanje problema sa snom olakša i dio emocionalnih simptoma.

Četrdesete i pedesete često su same po sebi zahtjevne godine

Hormoni nisu jedina stvar koja se događa u životu.

Žene u ovom periodu često istovremeno imaju zahtjevan posao, brinu o djeci koja odrastaju, pomažu starijim roditeljima, prolaze kroz promjene u odnosima ili se suočavaju s vlastitim zdravstvenim pitanjima.

ACOG naglašava da upravo takav životni stres može dodatno pojačati probleme s mentalnim zdravljem tokom perimenopauze.

Zato nije uvijek moguće jasno odvojiti: „ovo je hormon“, a „ovo je stres“.

Najčešće se više faktora međusobno preklapa.

Neke žene imaju povećan rizik od depresije

Promjene raspoloženja nisu isto što i klinička depresija.

Ali ACOG navodi da većina istraživanja pokazuje povećan rizik od depresije tokom menopauzalne tranzicije.

Posebnu pažnju trebaju obratiti žene koje su ranije imale depresiju ili druge probleme s mentalnim zdravljem.

Dugotrajna bezvoljnost, osjećaj beznadežnosti ili bezvrijednosti, gubitak interesa za aktivnosti koje su vam ranije pružale zadovoljstvo i značajno narušavanje svakodnevnog funkcionisanja nisu nešto što treba jednostavno „istrpjeti jer je menopauza“.

Šta može pomoći?

Ne postoji jedno rješenje za svaku ženu.

Redovna fizička aktivnost, dovoljno odmora i tehnike smanjenja stresa mogu pomoći nekim ženama.

NHS navodi i kognitivno-bihevioralnu terapiju kao opciju koja može pomoći kod niskog raspoloženja, anksioznosti i problema sa spavanjem.

Za izraženije simptome postoje i druge mogućnosti liječenja koje liječnik može procijeniti prema individualnom zdravstvenom stanju.

Terapiju ne treba birati ili mijenjati samostalno na osnovu iskustva druge žene.

Promjena raspoloženja ne znači da „gubite kontrolu“

Menopauzalna tranzicija može utjecati na emocije, ali nervoza, tuga ili nemir nisu dokaz da se karakter žene odjednom promijenio.

Hormonalne oscilacije, nedostatak sna, valunzi i svakodnevni stres mogu zajedno stvoriti period u kojem se emocionalne reakcije osjećaju jače nego ranije.

Ako su promjene blage, često pomaže bolje razumijevanje onoga što se događa.

Ako postanu intenzivne, traju dugo ili počnu značajno utjecati na posao, odnose i svakodnevni život, razgovor s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje potpuno je opravdan.

Menopauza jeste prirodna životna faza, ali to ne znači da svaku tegobu tokom nje treba podnositi bez pomoći.