Mnoge žene na Balkanu to rade i tako ne cijene sebe: 7 svakodnevnih navika koje otkrivaju nisko samopouzdanje

Nisko samopouzdanje ne izgleda uvijek kao povučena osoba koja otvoreno govori da nije zadovoljna sobom. Ponekad se krije u sasvim običnim navikama koje postanu toliko automatske da ih više ni ne primjećujemo.

Stalno izvinjavanje. Nemogućnost da kažete „ne“. Potreba da vam drugi potvrde da ste nešto dobro uradili. Umanjivanje vlastitih uspjeha. Poređenje s ljudima oko sebe.

Svaka od tih stvari može se povremeno dogoditi svakome i nijedna sama po sebi ne znači da osoba ima ozbiljan problem sa samopouzdanjem. Ali kada postanu svakodnevni obrazac, mogu pokazivati da vlastitu vrijednost previše određujemo kroz mišljenje drugih ljudi.

Važno je naglasiti i da ovo nije nešto karakteristično samo za žene u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji. Riječ je o obrascima koji se mogu pojaviti kod različitih ljudi bez obzira na spol ili mjesto u kojem žive.

1. Izvinjavate se i kada niste ništa pogriješili

„Izvini što smetam.“

„Izvini što pitam.“

„Izvini što se nisam ranije javila.“

Pristojno izvinjenje kada nekoga povrijedimo ili pogriješimo važan je dio odnosa. Ali potpuno je druga stvar kada osoba ima potrebu izvinjavati se gotovo za samo svoje prisustvo.

Ako se često izvinjavate zato što ste postavili pitanje, zatražili pomoć, izrazili drugačije mišljenje ili jednostavno nekome oduzeli nekoliko minuta vremena, vrijedi obratiti pažnju na to.

Iza takvog ponašanja ponekad stoji osjećaj da su potrebe drugih važnije od vaših ili strah da ćete nekome biti teret.

Prije nego automatski kažete „izvini“, pokušajte se zapitati: Jesam li zaista uradila nešto zbog čega se trebam izvinjavati?

2. Teško vam je reći „ne“, čak i kada nešto ne želite

Prijateljica traži uslugu, kolega želi da završite dio njegovog posla, porodica ima još jednu obavezu za vas, a vi već nemate ni vremena ni energije.

Ipak kažete: „Može.“

Nemogućnost postavljanja granica često se pogrešno predstavlja kao dobrota. Ali postoji razlika između toga da želite pomoći i toga da se bojite odbiti nekoga jer mislite da će se naljutiti, razočarati ili manje misliti o vama.

Osobe koje imaju problema sa samopouzdanjem mogu osjećati da moraju udovoljavati drugima kako bi bile prihvaćene.

Zbog toga kratko „ne mogu danas“ može izazvati mnogo veću krivicu nego što situacija realno zaslužuje.

Postavljanje granice ne znači da ste sebični. Često samo znači da ste iskreno procijenili šta možete, a šta ne možete preuzeti.

3. Stalno tražite potvrdu da ste nešto dobro uradili

„Je li ti stvarno lijepo?“

„Jesi siguran da nisam nešto pogriješila?“

„Misliš li da sam dobro izgledala?“

„Nisi ljut na mene?“

Svi ponekad želimo čuti pohvalu ili potvrdu od ljudi do kojih nam je stalo. Problem nastaje kada se osjećamo dobro samo dok nam drugi potvrđuju da smo dovoljno dobri.

Tada raspoloženje lako počinje zavisiti od poruke, komplimenta, reakcije partnera, komentara kolege ili broja ljudi koji su pohvalili ono što smo uradili.

Ako potvrda ne stigne, pojavljuje se sumnja.

Zdravije samopouzdanje ne znači da nam mišljenje drugih nikada nije važno. Znači da ono nije jedini dokaz naše vrijednosti.

4. Umanjujete svaki vlastiti uspjeh

Neko vas pohvali, a vi odmah odgovarate:

„Ma nije to ništa.“

Dobijete unapređenje:

„Imala sam sreće.“

Napravite nešto odlično:

„Mogao je to svako.“

Navika da vlastite uspjehe pripisujemo sreći, okolnostima ili pomoći drugih može izgledati kao skromnost, ali ako to radite stalno, možda sebi rijetko priznajete zasluge.

Zanimljivo je koliko smo često sposobni kod drugih jasno prepoznati trud, sposobnost i napredak, dok prema sebi koristimo mnogo strožije kriterije.

Ne morate se hvaliti da biste priznali činjenicu da ste nešto dobro uradili.

Ponekad je sasvim dovoljno na kompliment odgovoriti jednostavnim: „Hvala.“

5. Neprestano se poredite s drugim ženama

Ona izgleda bolje. Ona ima bolji posao. Njen brak djeluje sretnije. Više putuje. Ima ljepši stan. Bolje se oblači. Uspješnija je.

Društveno poređenje je normalan dio ljudskog ponašanja, ali može postati problem kada gotovo uvijek biramo ljude za koje mislimo da su u nečemu „ispred“ nas, a zatim tu jednu razliku koristimo kao dokaz da sami nismo dovoljno dobri.

Društvene mreže takvo poređenje mogu dodatno olakšati jer svakodnevno gledamo pažljivo odabrane trenutke iz tuđih života.

Vi, međutim, svoju svakodnevicu sa svim problemima, računima, umorom i nesigurnostima poredite s nečijim najboljim fotografijama.

To rijetko može biti pošteno poređenje.

Mnogo korisnije pitanje je: Jesam li danas bliže životu koji ja želim nego što sam bila prije godinu dana?

6. Ne pokušavate nešto ako postoji mogućnost da ne budete odlični

Ponekad nesigurnost ne izgleda kao odustajanje. Izgleda kao perfekcionizam.

„Počet ću kada budem potpuno spremna.“

„Neću još poslati prijavu, nisam dovoljno dobra.“

„Bolje da ne pokušavam nego da se osramotim.“

Visoki standardi sami po sebi nisu problem. Ali ako sebi dopuštate raditi samo stvari u kojima možete odmah biti odlični, strah od greške može ozbiljno ograničiti vaš život.

Čovjek kojem je vlastita vrijednost snažno povezana s uspjehom može grešku doživjeti kao dokaz da s njim nešto nije u redu, umjesto kao normalan dio učenja.

Samopouzdanje se, međutim, ne razvija čekanjem da strah potpuno nestane. Često raste upravo kroz iskustvo da nešto pokušamo, pogriješimo i shvatimo da se ništa strašno nije dogodilo.

7. Prešutite ono što vam smeta da vas drugi ne bi smatrali „teškom“

Partner uradi nešto što vas povrijedi, ali kažete da je sve u redu.

Kolega pređe granicu, ali ne želite praviti problem.

Prijateljica vas nekoliko puta razočara, ali šutite jer ne želite svađu.

I onda nezadovoljstvo raste.

Sposobnost mirnog izražavanja vlastitih osjećaja, potreba i granica važan je dio zdrave komunikacije. To ne znači vikati, zahtijevati da uvijek bude po vašem ili praviti konflikt oko svake sitnice.

Znači moći reći:

„Ovo mi nije odgovaralo.“

„Ne želim da se tako razgovara sa mnom.“

„Voljela bih da sljedeći put uradimo drugačije.“

Ako stalno šutite samo zato da biste zadržali mir, cijena tog mira često postaje vlastito nezadovoljstvo.

Ne morate imati svih 7 navika da biste bili nesigurni – niti one automatski znače nisko samopouzdanje

Samopouzdanje nije osobina koju ili imate ili nemate. Možete se osjećati veoma sigurno na poslu, a biti nesigurni u ljubavnim odnosima. Možete bez problema govoriti pred stotinu ljudi, a teško prihvatiti vlastiti izgled.

Zato ovu listu ne treba posmatrati kao test niti dijagnozu.

Mnogo je korisnije primijetiti obrasce koji vas ograničavaju.

Ako stalno tražite dozvolu da budete ono što jeste, pokušavate svima ugoditi, umanjujete svoje uspjehe ili se bojite postaviti granicu, promjena može početi veoma malim koracima.

Jednom rečenicom „ne mogu“. Jednim komplimentom koji ćete prihvatiti bez opravdavanja. Jednom situacijom u kojoj ćete jasno reći šta želite.

Samopouzdanje se rijetko pojavi preko noći. Češće se gradi upravo kroz takve male trenutke u kojima sebi počinjemo davati isto poštovanje koje tako lako pružamo drugima.