ŽELITE LI TO ZAISTA ILI ŽELITE DA DRUGI VIDE DA TO IMATE? Epikurova podjela želja otvara neugodno pitanje
Kupite stvar koju ste dugo željeli, koristite je nekoliko dana i već primjećujete sljedeću. Nova verzija, bolji model, ljepši prostor. Ono što je donedavno izgledalo kao konačno zadovoljstvo postaje samo nova početna tačka.
Takva zamišljena situacija ne znači da je kupovina pogrešna ili da trebamo prestati željeti. Otvara drugo pitanje: znamo li koji problem određenom željom pokušavamo riješiti i kada bismo mogli reći da je dovoljno?
Grčki filozof Epikur razlikovao je prirodne i nužne želje, prirodne ali nenužne želje te želje koje nastaju iz neutemeljenih predodžbi. Njegova podjela nudi način da preispitamo vlastite potrebe bez automatskog odricanja od uživanja.
1. Prirodne i nužne želje imaju prepoznatljivu svrhu
Žeđ je jednostavan primjer. Tijelu treba voda, a nakon što je popijemo potreba se može zadovoljiti. Epikur je ovu skupinu povezivao s temeljnim potrebama za život, tjelesnu dobrobit i mir.
Vrijednost takve želje nije u tome kako izgleda drugima. Voda rješava žeđ i kada vas niko ne vidi. To ne znači da je svaku ljudsku potrebu lako ili jeftino podmiriti, nego da možemo prepoznati čemu služi.
U današnjoj primjeni vrijedi se pitati šta bi konkretno poboljšalo naše uslove. Nedostaje li nam san, funkcionalan prostor, sigurniji prijevoz ili nešto drugo što se može jasno opisati?
2. Prirodne, ali nenužne želje donose raznovrsnost
Ukusniji obrok može pružiti posebno zadovoljstvo iako bi jednostavnija hrana također utažila glad. Epikurova filozofija ostavlja mjesto takvoj raznovrsnosti; nije zahtjev da svaki obrok i svaki dan svedemo na najmanji mogući užitak.
Razlika je u tome možemo li bez određene raskoši biti dobro. U Pismu Menekeju Epikur povezuje jednostavniji život sa sposobnošću da zadovoljstvo ne zavisi uvijek od teško dostupnih uslova.
Zamislite da volite putovanja. Možete cijeniti posebno putovanje, a ipak uživati u slobodnom danu kod kuće. Problem nastaje ako svaki običan vikend počnete doživljavati kao neuspjeh zato što niste negdje otputovali.
3. Neke želje nemaju prirodnu završnu tačku
Epikur je razmatrao i želje za bogatstvom, slavom ili položajem kada se oslanjaju na pogrešna uvjerenja o tome šta će nas učiniti sigurnim i zadovoljnim. Ako se granica stalno pomjera, teško je prepoznati trenutak ispunjenja.
To se ne smije pretvoriti u tvrdnju da je svaka ambicija isprazna. Želja za većim prihodom može proizaći iz stvarne nesigurnosti. Važno je šta očekujemo od cilja i postoji li uopće mjerilo po kojem bismo ga smatrali ostvarenim.
U savremenom primjeru možete željeti automobil zbog pouzdanosti ili zato da pred određenim ljudima više ne osjećate manje vrijednosti. Ista kupovina može nositi sasvim različita očekivanja. Filozofska podjela poziva na provjeru motiva, a ne na pogađanje tuđih.
Koliko vas želja košta nakon što je ispunite?
Epikur u Glavnim mislima upozorava da sredstva kojima dolazimo do nekih zadovoljstava mogu donijeti veće neprijatnosti. U tome je koristan povod za sasvim praktičan obračun.
Pred većim troškom razmotrite cijenu, održavanje, potrebno vrijeme i obaveze koje nastaju poslije kupovine. Želite li predmet dovoljno da prihvatite i njegovu manje privlačnu svakodnevicu?
Želja se jasnije vidi kada uz obećano zadovoljstvo stavimo i puni trošak njenog ostvarenja. Ponekad ćemo je i dalje izabrati. Ponekad ćemo shvatiti da zapravo tražimo nešto drugo.
Tri pitanja prije sljedećeg „moram to imati“
Kao vlastitu vježbu, možete zapisati odgovore na tri pitanja: koju konkretnu potrebu ovo zadovoljava, bih li to želio da niko nikada ne sazna da to imam i šta bih prihvatio da bih do toga došao?
To nisu doslovno Epikurova tri pitanja. Ona su današnja primjena njegove podjele i mogu pomoći da usporite odluku. Ne služe tome da svako zadovoljstvo opravdavate pred izmišljenim sudom.
Predmet s početka teksta možda vam i dalje treba, možda ga jednostavno volite, a možda od njega očekujete potvrdu koju ne može trajno pružiti. Vrijedi znati razliku prije nego što sljedeća želja automatski zauzme mjesto prethodne.
Možda vas zanima:

MOŽETE LI SASLUŠATI NEČIJI PROBLEM BEZ „I MENI SE TO DESILO“? Simone Weil daje povod da preispitamo ...

Nije svađa ono što najviše uništava brak nakon 20 ili 30 godina: John Gottman otkrio je ključ koji m...

Zašto se poslije 50. ljudi udalje od prijatelja koje poznaju 30 godina? Psihologinja sa Stanforda ot...

POZNATI PSIHOLOG JOHN GOTTMAN IZDVOJIO JE 4 PONAŠANJA KOJA MOGU UNIŠTITI BRAK: Jedno je posebno opas...

Volite partnera, ali vas je neko drugi iznenada privukao? Helen Fisher kaže da to nije razlog za bri...

POZNATI PSIHOLOG JAMES PROCHASKA OPISAO JE 5 FAZA KROZ KOJE LJUDI PROLAZE KADA MIJENJAJU ŽIVOT: Njeg...

ZAŠTO POSLIJE 60. GODINE SVE MANJE LJUDI ŽELIMO PORED SEBE? Psihologinja Laura Carstensen objasnila ...

ZAŠTO NAS PONEKAD VIŠE BOLI ONO ŠTO NAM NEKO NIJE REKAO? Tišina u bliskim odnosima može imati posebn...

4 RAZLOGA ZBOG KOJIH NEKI LJUDI STALNO OČEKUJU NAJGORE: Čak i kada im sve ide dobro, teško se mogu o...

Kant je prije 242 godine opisao problem koji je danas veći nego ikad: Prisutan je na svakom koraku

Konfučije je prije 2.500 godina objasnio šta čovjek shvati sa 30, 40, 50, 60 i 70: Mnogi ovo razumij...
